Zakonske olakšice za (neke) frilensere – primeri

*Ovaj tekst izrađen je u sklopu informativno-edukativnih aktivnosti kampanje „Popravi sistem – znanjem do promena“

Zakonske olakšice u okviru poreskog tretmana prihoda fizičkih lica, spominjali smo u prethodnom tekstu. Hajde da pogledamo kako izgleda njihova primena u praksi i na primerima.

Zakonske olakšice za „druge prihode“

Normirani troškovi koji potpadaju pod Član 85 Zakona, iz grupe “drugi prihodi”:

  • Uzmimo primer 100 evra bruto prihoda. Na to se priznaju normirani troškovi u iznosu od 20%, što nam ostavlja osnovicu od 80 evra.
  • Na osnovicu se primenjuje poreska stopa od 20%, što iznosi 16 evra.
  • Na osnovicu se računaju PIO doprinosi u uznosu od 25.5%, što iznosi 20,4 evra.
  • Na osnovicu se računaju doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu od 10.3%, što iznosi 8.24 evra.
  • Ukupno opterećenje – 44.64%, odnosno 44.64 evra od 100 isplaćenih.

Zakonske olakšice za Autorska i srodna prava

Normirani troškovi koji se priznaju kod prihoda ostvarenih od autorskih i srodnih prava:

  • Uzmimo opet primer 100 evra bruto prihoda. Recimo da se priznaju normirani troškovi iz kategorije broj dva u iznosu od 43%. To nam ostavlja osnovicu od 57 evra.
  • Na osnovicu se primenjuje poreska stopa od 20%, što iznosi 11.4 evra.
  • Na osnovicu se računaju PIO doprinosi u iznosu od 25.5%, što iznosi 14.535 evra.
  • Na osnovicu se računaju doprinosi za zdravstveno osiguranje u iznosu od 10.3%, što iznosi 5.871 evra.
  • Ukupno opterećenje – 31.80%, odnosno 31.80 evra od 100 isplaćenih

Kao što možete da vidite, i na primeru samo jedne primljene uplate i to pri uzimanju druge kategorije normiranih troškova, razlika u opterećenju je veća od 10%. Računajmo da se na to dodaje kamata za svaku pojedinačnu uplatu. Kao i da poreska rešenja stižu za primljene uplate do pet godina unazad. Razlika od 10 i više procenata na svaku uplatu može drastično promeniti krajnji iznos. U nekim slučajevima ova granica može biti toliko značajna da može predstavljati razliku između novčane kazne za poreski prekršaj i krivične prijave za utaju poreza za koju se izriču i zatvorske kazne.

Glavni problem – dokazivanje svojstva autora

Za sada sve zvuči sjajno – bavite se, recimo, prevođenjem, i automatski dobijate pravo na priznavanje stvarnih troškova od 43%? Ne baš.
U pomenutom poreskom rešenju koje je StartIt nedavno objavio frilenser se pozvao na činjenicu da je ostvarivao naknadu po osnovu autorskih i srodnih prava, praveći video igru, što je u obrazloženju poreskog rešenja i navedeno:

Međutim, u nastavku obrazloženja, Poreska uprava detaljno objašnjava razlog zašto ostvarene prihode ne smatra prihodima od autorskog prava, već “drugim prihodima” u smislu zakona, i zašto je prigovor obveznika odbijen. Kao glavni razlog se navodi da poreski obveznik nije priložio autorski ugovor, već ugovor koji kolektivno definiše uslove korišćenja sajta:

Po odbijanju prigovora, Poreska uprava primenila je normirane troškove u iznosu od 20% bruto “drugih prihoda”:

U konkretnom slučaju frilenser nije uspeo da dokaže da je prihode ostvarivao po osnovu autorskih i srodnih prava, bez obzira što je tvrdio da je autor video igre. Takođe je primetno da je Poreska uprava detaljno razmatrala članove Zakona o autorskim i srodnim pravima, a ne samo Zakona o porezu na dohodak građana, i Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, i da nije dovoljno samo priložiti Upwork User Agreement, i očekivati da će se samo na osnovu toga priznati normirani troškovi po osnovu ostvarivanja prihoda na osnovu autorskih i srodnih prava.

Naravno, to ne znači da na priznavanje normiranih troškova po ovom osnovu automatski ne možete da računate. Ovo samo znači da nema lakih i brzih rešenja, već da celu situaciju shvatite ozbiljno, i od dokaza ponudite više od tvrdnje da ste autor, i ugovora koji kolektivno definiše uslove korišćenja neke platforme. Potrebno je mnogo više od toga da biste pred Poreskom upravom dokazali da ste autor

Zaključak – normirani troškovi – značajna olakšica autorima

Nadam se da je ovaj tekst pomogao da se razjasni poreski tretman prihoda ostvarenih od autorskih i srodnih prava i prava industrijske svojine, kako bi bar neki od vas koji spadaju u obveznike koji se uklapaju u ovu kategoriju uspeli da umanje dugovanja za normirane troškove koji se priznaju. 

Gledano na ceo period od pet godina unazad, ta umanjenja nisu uopšte zanemariva, pogotovo ako se uzme u obzir da je granica za krivično delo poreske utaje 1.000.000 dinara dugovanog poreza. Zato je i te kako značajno pozivati se na normirane troškove po osnovu ostvarivanja autorskih i srodnih prava, naravno ako pred Poreskom upravom uspete da dokažete da ste zaista nosilac istih.

U cilju poboljšanja sistema oporezivanja fizičkih lica koja rade sa inostranstvom i pronalaženja rešenja za trenutnu situaciju, Srbija u pokretu je započela kampanju Popravi sistem – znanjem do promena, koju je podržao i Pausal. Pored insistiranja na usvajanju prelaznih i nakon toga trajnih rešenja, fokus kampanje biće na informisanju i edukaciji zajednice. Pozivamo vas da se priključite kampanji, kao i da nam pišete u komentarima o kojim temama vezanim za poslovanje frilensera biste voleli da saznate više. Da pratite novosti vezane za kampanju prijavite se ovde.

2 comments

  1. Postovani,
    nezaposlena sam vec duze vreme pa sam pocela da slikam akvarele, s namerom da slike prodajem preko inostranih sajtova koji se time bave. Molim vas da me uputite na sta da obratim paznju, kojoj kategoriji frilensera (autora, preduzetnika?) pripadam, da li postoje granica mesecnih prihoda ispod koje necu biti u obavezi placanja poreza, jer cu mozda prodati samo 1 sliku na 2-3 meseca (a mozda i redje jer dosad nisam ni jednu)?
    Svako dobro, Slavica

    1. S obzirom da se bavite samostalnim slikanjem akvarela i to prodajete putem internet sajta, možete se oporezivati i kao fizičko lice i kao preduzetnik. Ne možemo vam reći šta je isplativije jer nemamo dovoljno informacija, ali ako se oporezujete kao fizičko lice, porez plaćate po prihodu, dok ako se oporezujete kao preduzetnik, možete zamrznuti tj. privremeno prekinuti obavljenje delatnosti ukoliko nemate prihode. Možete nas kontaktirati na office@pausal.rs ako budete želeli da zakažete konsultacije.

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *