Bolovanje za paušalce: kako da ostvarite naknadu?

Već smo pisali o tome da preduzetnici imaju pravo na naknadu zarade od države prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju. U daljem tekstu obradićemo u kojim slučajevima paušalci imaju pravo na naknadu zarade, koliko ona iznosi i koja je procedura da bi se ostvarila ova prava.  

Mala napomena: Prava su identična za sve preduzetnike, ali dokumentacija i procedura se razlikuju za paušalce i knjigaše. U daljem tekstu, bavićemo se isključivo preduzetnicima paušalcima. 

Slučajevi u kojima ćete imati pravo na naknadu za bolovanje

Obratite pažnju, troškove za određena prava vam od njihovog nastanka pokriva država, dok za neke troškove prvih 30 dana snosi poslodavac (tj. vi), o čemu smo pisali u prethodnom tekstu.

Obračun iznosa naknade za bolovanje

Kada ostvarite pravo na bolovanje, posmatraju se 12 meseci koji su prethodili mesecu u kom je nastupilo bolovanje. Visina naknade će biti prosečna mesečna osnovica na koju ste platili doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u tih 12 meseci (član 89. Zakona). 

Ako niste radili sve vreme u 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupilo bolovanje, osnov za naknadu zarade čini osnovica na koju je plaćen doprinos za zdravstveno osiguranje, utvrđena prema vremenu za koje ste bili osigurani. Na primer, ako ste radili samo 8 meseci, osnov za naknadu se računa tako što se sabiraju svih osam osnovica u mesecima u kojima ste radili i deli se sa osam. 

Mala napomena: ovo se odnosi na prava koja ostvarujete na osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju. Drugačiji je obračun kada su u pitanju prava koja ostvaruju porodilje na osnovu Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom.

Okolnosti pod kojima možete izgubiti pravo na naknadu

Ova prava možete izgubiti u slučaju da:

  • namerno prouzrokujete sprečenost za rad
  • privremeno sprečavanje za rad prouzrokujete upotrebom alkohola ili psihoaktivnih supstanci
  • namerno sprečavate ozdravljenje
  • bez opravdanog razloga se ne podvrgavate lečenju
  • bez opravdanog razloga se ne javljate:
    izabranom lekaru u roku od 3 dana od dana nastanka privremene sprečenosti za rad
    prvostepenoj lekarskoj komisiji po uputu izabranog lekara
    – stručno medicinskom organu u roku od 3 dana od dana dobijanja poziva za izlazak pred stručno medicinski organ

Procedura za ostvarenje navedenih prava

Dokumentaciju koju ćemo navesti u daljem tekstu morate priložiti Republičkom fondu za zdravstveno osigurane u ispostavi gde ste prijavljeni. Spisak nadležnih filijala i ispostava kojima podnosite potrebnu dokumentaciju možete videti na linku

  • Izveštaj o privremenoj sprečenosti za rad (Obrazac O3-6 – Doznaka
  • Fotokopiju broja tekućeg računa za osiguranika- fizičko lice za koje obračun i isplatu naknade zarade vrši Republički fond. To mora biti lični tekući račun. 
  • Za preduzetnike koji nemaju zaposlene uvid u podatke sa sajta APR- a o privremenoj odjavi obavljanja delatnosti. 
  • Uverenje Poreske uprave o prosečnoj mesečnoj osnovici na koju je plaćen doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje za 12 meseci koji prethode mesecu u kojem je nastupio slučaj po kojem se stiče pravo na naknadu zarade. Na uverenju je neophodno da postoji naznaka da su plaćeni dospeli doprinosi radi podnošenja dokumentacije za utvrđivanje prava i isplatu naknade zarade za vreme privremene sprečenosti za rad.

Mala napomena: U slučaju paušalca koji nije privremeno odjavio obavljanje delatnosti, a nema zaposlene, pravo na naknadu zarade pripada od dana odjave delatnosti. Drugim rečima, u slučaju da nemate zaposlene Zakon vas obavezuje da privremeno odjavite obavljanje delatnost. Ukoliko pak imate zaposlene (jednog ili više) ne morate privremeno odjavljivati delatnost, ali u tom slučaju ćete dobijati 50% od naknade

11 comments

  1. Zdravo, dragi ljudi! 🙂

    Želim da pazarim vašu uslugu.
    Imam samo jedno pitanje, da li postoji neka opcija brzih konsultacija 1 na 1, ako imam neka dodatna pitanja koja možda nisu pokrivena na aplikaciji?

    Srdačno,

    Milka Đurašević
    Anika chocolates

  2. Pozdrav,
    Preduzetnik pausalac sam. Kao jedini zaposleni i zbog povrede potrebno je da regulisem bolovanjei zatvaranje firme. Na par pitanja nisam nasao odgovore.
    1. Kad zbog bolovanja-povrede (prelomi) privremeno zatvorim radnju da li placam doprinose, socijalno, penziono, zdravstveno.
    2. Ako ne placam da li mi tece staz i imam placeno zdravstveno dok sam na bolovanju.

    Srdacan pozdrav
    Aca markovic

    1. Kako prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, preduzetniku pripada samo naknada zarade za vreme koje je privremeno odjavio obavljanje delatnosti, potrebno je da preduzetnik registruje privremeni prekid obavljanja delatnosti kod APR (u kom slučaju će ostvariti 100% naknade zarade). Ukoliko prethodni uslov nije ispunjen, preduzetnik i dalje može da ostvari 50% naknade ukoliko u radnom odnosu ima jednog ili više zaposlenih. U suprotnom, preduzetniku ne pripada pravo na naknadu zarade za vreme bolovanja.
      Pored toga, preduzetnik treba da je prijavljen neprekidno barem 3 meseca na obavezno socijalno osiguranje (po osnovu samostalne delatnosti) odnosno 6 meseci sa prekidima (u prethodnih 18 meseci) pre otvaranja bolovanja, a dospeli doprinosi za zdravstveno osiguranje moraju biti uredno plaćeni (tkz prethodni staž osiguranja – vreme od prijave na obavezno socijalno osiguranje do trenutka otvaranja bolovanja).

      Ukoliko zamrznete agenciju, neće vam se računati staž, ali zdravstveno ćete imati dok vam je overena zdravstvena kartica.
      Kako prema Zakonu o zdravstvenom osiguranju, preduzetniku pripada samo naknada zarade za vreme koje je privremeno odjavio obavljanje delatnosti, potrebno je da preduzetnik registruje privremeni prekid obavljanja delatnosti kod APR (u kom slučaju će ostvariti 100% naknade zarade). Ukoliko prethodni uslov nije ispunjen, preduzetnik i dalje može da ostvari 50% naknade ukoliko u radnom odnosu ima jednog ili više zaposlenih. U suprotnom, preduzetniku ne pripada pravo na naknadu zarade za vreme bolovanja.
      Pored toga, preduzetnik treba da je prijavljen neprekidno barem 3 meseca na obavezno socijalno osiguranje (po osnovu samostalne delatnosti) odnosno 6 meseci sa prekidima (u prethodnih 18 meseci) pre otvaranja bolovanja, a dospeli doprinosi za zdravstveno osiguranje moraju biti uredno plaćeni (tkz prethodni staž osiguranja – vreme od prijave na obavezno socijalno osiguranje do trenutka otvaranja bolovanja).

      Ukoliko zamrznete agenciju, neće vam se računati staž, ali zdravstveno ćete imati dok vam je overena zdravstvena kartica.

  3. Nakon zamrzavanja preduzetnicke radnje, i podnosenja zahteva za bolovanje prvih mesec dana pise da vlasnik (pausalac) sam snosi troskove bolovanja. A tek nakon 30tog dana preuzima drzava placanje bolovanja. Sta to znaci? Koliki su to troskovi tih 30tak dana, i sta sve treba da se uplati nakon zamrzavanja agencije i otvaranja bolovanja tih 30dana?
    Unapred zahvalan na odgovoru

    1. Poštovani,

      Tako je. To konkretno znači da u prvim mesec dana bolovanja nećete moći da imate primanja. Bićete u obavezi da zamrznete agenciju, jer idete na bolovanje i nećete moći da radite, ali ujedno nećete imati nikakva primanja od države.

      Tek posle 30 dana ćete moći da dobijete naknadu za bolovanje od države. Visina vaše naknade će zavisiti od iznosa vašeg paušalnog rešenja, i gleda se njihov prosek u prethodnih 18 meseci.

  4. Poštovani,
    Kada zbog dužeg bolovanja ( prvo obično a onda porodiljsko) preduzetnik, koji nema druge zaposlene prijavi prekid delatnosti , tada kako rekoste ne plaća dalje poreze i doprinose dok je radnja u mirovanju. Kako će mu onda biti overena zdravstvena knjižica sve do porođaja, kada u međuvremenu ne plaća doprinose za zdravstveno osiguranje. U nekom od prethodnih odgovora ste rekli da će zravstveno imati dok je overena zdravstvena knjižica , ali dokle ona u ovakvim uslovima može biti overena?

    1. Poštovana,

      Kao preduzetnica na otvorenom trudnickom ili porodiljskom bolovanju, bez obzira na to da li placate doprinose ili ne, ostvarujete pravo na obavezno zdravstveno osiguranje i kartica se automtaski overava.

      Za sva dodatna pitanja, stojim na raspolaganju ?

      Srdacan pozdrav,

  5. Postovani, ja sam preduzetnik pausalac koji je na bolovanju i koji je privremeno odjavio radnju. U zavodu za zdravstveno osiguranje su mi rekli da imam pravo na naknadu stim sto ce oni meni da isplate ne samo neto iznos nego bruto naknadu sa pripadajucim porezima i doprinosima, i da ja moram svakog meseca da im nosim dokaz da sam platio poreze i doprinose…

    Mene insteresuje da li to znaci da ja moram da predam PPDG1R prijavu za nastavak placanja doprinosa za vreme mirovanja ili sta?

    Da li ja mogu da primam naknadu bez placanja doprinosa, odnosno da li su oni u pravu ili ne?

    1. Poštovani Dejane,

      Od RFZO smo dobili informaciju da kad je preduzetnik na bolovanju, RFZO na njegov lični račun uplaćuje NETO zaradu, a doprinose takođe oni razvrstavaju i uplaćuju, tako da vi kao preduzetnik nemate ništa sa doprinosima.

      Svakako, s obzirom na to da ste dobili suprotnu informaciju u RFZO, bilo bi dobro dodatno proveriti da li je vaša situacija različita zbog nekog drugog faktora.

      Ukoliko vam je potrebna pomoć, možete nam se javiti na office@pausal.rs.

      Pozdrav

  6. Pozdrav, otvorila sam trudničiko bolovanje 17.maja, obustavila rad firme, a inače sam paušalac.
    Zanima me da li se plaćaju samo prvih trideset dana doprinosi, a posle toga ne ? Pošto knjigovodja nema tačnu informaciju, i kaže da moram da plaćam doprinose dok ne otvorim porodiljsko?
    Hvala i pozdrav

    1. Draga Ivana,

      Plaćate samo prvih 30 dana, jer oni idu na teret poslodavca, što ste u ovom slučaju vi. Nakon toga RFZO isplaćuje naknadu, a vi ne plaćate porez i doprinose, jer ste u mirovanju.

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *