Oporezivanje frilensera: početak kampanje Popravi sistem – znanjem do promena

Kako su pokrenuti poreski postupci za naplatu poreza i doprinosa na prihode fizičkih lica iz inostranstva, dosta frilensera i udruženja je izrazilo svoje nezadovoljstvo. Udruženje Srbija u pokretu danas pokreće kampanju Popravi sistem – znanjem do promena, kojoj se Pausal.rs priključuje, kako bismo zajedno postigli ciljeve koji će pomoći celoj zajednici. Prvo saopštenje prenosimo u celosti:


U oktobru, gotovo preko noći, doneta je odluka da će se krenuti sa sveobuhvatnom naplatom zaostalih potraživanja nastalim neoporezivanjem priliva iz inostranstva svih građana u poslednjih pet godina sa stopom od 44.64 % i svim pratećim kamatama.

Reč je o poreskoj politici koja ima izrazito negativne posledice na više desetina hiljada naših sugrađana koji su u prethodnih pet godina imali prihode iz inostranstva, kao i na njihove porodice i okruženje.

Pravni okvir na osnovu kojeg je ovaj proces otpočet je na snazi više od 5 godina, ali je simptomatično što neplaćanje poreza i doprinosa od strane fizičkih lica na priliv iz inostranstva nije izuzetak, već pravilo. To jasno govori da u ovom sistemu godinama nešto fali, a da se adekvatno sistemsko rešenje nije tražilo. 

U ovom trenutku postavljamo pitanje odgovornosti države da svoje građane edukuje, obavesti i upozori da su u prekršaju. Zakon koji većina ne poštuje mora biti na nekom nivou doveden u pitanje. Kada je zakon jasan, smislen, ljudima objašnjen i sprovodi se ažurno, kršenje istog predstavlja izuzetak. 

U momentu kada su ekonomije širom sveta pred kolapsom i svi pozivaju na soldarnost i razumevanje, građani Srbije dobijaju poreska rešenja sa enormnim iznosima na konto kamata koje moraju da plate u celosti u roku od 15 dana.

Obaveze prema državi moraju da se izmire, ali porez i doprinosi trebaju biti ekvivalent pravima koje građanin ostvaruje. Za sistem koji je nedovoljno razumljiv, često destimulišući i doprinosi pravnoj nesigurnosti, potražuje se neopravdano veliki procenat prihoda. Pri čemu se ne uzimaju u obzir pojedinačne okolnosti, što potencijalno ugrožava egzistenciju lica koja na ovakav način zarađuju za život, često i iz razloga što ne mogu naći željeni, a isplativi posao u Srbiji.

Sada treba da delamo svi zajedno. Naš prvi korak je uklanjanje nepoznanica, kao i osmišljavanje alternativnih i primenjivih rešenja. Uporedo ćemo raditi na građenju koalicije građana, institucija i civilnog sektora oko rešenja koje prvo razumemo, pa tek onda i prihvatamo.

Zato  tražimo hitno usvajanje sledećih mera:

– Omogućiti mirovanje postojećih dugovanja, otpis kamata i dela glavnog duga po osnovu neplaćenog poreza i doprinosa, po službenoj dužnosti
Po ugledu na rešenja iz novembra 2008. i decembra 2012. godine, kada je otpisana kamata i deo doprinosa, a dug aktivnih pravnih lica iznosio je 517,5 mlrd. dinara, od čega je 339,1 mlrd. dinara kamata. Ukupan dug aktivnih preduzetnika iznosio je 56 mlrd. dinara, od čega je 26,5 mlrd. dinara kamata. 
– Uspostaviti sistem zbirnog prijavljivanja prihoda, na mesečnom, kvartalnom ili godišnjem nivou. Ovo učiniti kako za prethodne neprijavljene prihode tako i kao sistem koji će se primenjivati u budućnosti.
Ovakvom merom će se omogućiti ušeda vremena prilikom prijave velikog broja manjih pojedinačnih neprijavljenih prihoda.
– Podići prag do kojeg se od dužnika ne traži obezbeđenje naplate za dugovani iznos.
Podići prag dugovanog iznosa do kojeg se od dužnika neće tražiti davanje sredstava obezbeđenja naplate, po osnovu svih javnih prihoda koje naplaćuje poreska uprava.
– Ustanoviti granični mesečni iznos do kojeg se ne obračunavaju porez i doprinosi (besteretni iznos).
Na ovaj način štite se pojedinci čiji mesečni iznos dohotka, opterećen porezom i doprinosima, nije dovoljan da se namire egzistencijalne potrebe.

Na kraju treba istaknuti da država nije na vreme uvidela manjkavosti zakona i nemogućnosti njegove potpune primene. Ispravno je jedino da zajedno sa svojim građanima stvori zakonski okvir koji će biti primenljiv, održiv i na obostranu korist. 

Mejl kampanje: popravi.sistem@srbijaupokretu.org
Instagram kampanje: https://www.instagram.com/popravisistemsp/
Facebook strana: https://bit.ly/3lshLWn
Viber grupa: https://bit.ly/39z8SrE
Facebook grupa: https://bit.ly/2JiSTUe
Linkedin : https://bit.ly/39zOEhJ

Srbija u pokretu sa partnerima

19 comments

  1. „– Omogućiti mirovanje postojećih dugovanja, otpis kamata i dela glavnog duga po osnovu neplaćenog poreza i doprinosa, po službenoj dužnosti“

    Nisam siguran kako će mirovanje pomoći, odnosno, šta podrazumevate pod otpisom „dela glavnog duga“? Kako će se računati PIO i ZDR za prošlost, kada nismo ni bili u sistemu sve do januara 2020?

  2. Generalno deluje razumno, s time da je ovo poslednje besmislica

    – Ustanoviti granični mesečni iznos do kojeg se ne obračunavaju porez i doprinosi (besteretni iznos).
    Na ovaj način štite se pojedinci čiji mesečni iznos dohotka, opterećen porezom i doprinosima, nije dovoljan da se namire egzistencijalne potrebe.

    Vrlo dobro se zna da je neoporezivi iznos od svakog pojedinačnog prihoda 16.100 dinara i to mu dođe taj besteretni iznos.

  3. Ma ne računaju oni to tako uopšte, to je veliko pitanje kako oni to gledaju i tumače.

    Ono što ja pokušavam da kažem jeste da je zakonski 16.100 mesečno tebi neoporezivi deo.
    To što nemaš potpisan ugovor s tamo nekim (kime god iz inostranstva) ne znači da nisi s njime u de facto obligacionom odnosu iz kojeg proističe taj neki prihod/dohodak koji će da ti se oporezuje. Nešto si radio u razmenu za neke novce. Ulaskom u takav odnos ti si u obligaciji (možda i pismenoj, ali dovoljno je i da je usmeni dogovor) iz koje si ostvario nekakav dohodak, naknadu, zaradu…. U našem zakonodavstvu obligacija nastaje samim nastankom obligacionog odnosa između strana, a ne činom potpisivanja ugovora. Tvoja druga strana u tvojoj obligaciji je nekakvo lice (‘poslodavac’) koji je iz inostranstva i nema ispostavu u našoj zemlji. Dakle radiš za nekoga ali van radnog odnosa i pri tome ti je taj ‘poslodavac’ tj. naručilac posla van jurisdikcije R. Srbije. I isto tako u toj zemlji odakle je ili gde se nalazi (u prevodu u zemlji odakle prihodujes pare) ta transakcija/naknada/tvoja zarada nije oporezovana. Tako da to je u suštini vrlo prosto i tako bi trebalo da bude zaračunato svaki put kad ostvariš priliv po takvom osnovu – poresku osnovicu čini taj prihod umanjen za neoporezivi deo koji iznosi 16.100 din. mesečno. Kad to dobiješ onda obračunaš pomoću gore navedenih stopa za poreze i doprinose (iskazane u procentima) koliko ima da uplatiš i to navodiš u poreskoj prijavi. I poreska to verifikuje i izda ti pozive na broj i račune na koje to ima da uplatiš u određenom roku u svojstvu fizičkog lica koje plaća samo te namete. I to je to…

    E sad – kako ce biti, šta će biti… Videćemo. Malo mi je teško da poverujem da mogu retroaktivno oni da klepe to svima, tu bi pala neka kolektivna tužba, išlo bi se do Strazbura i država bi izgubila. Jer je to već klasična otimacina potpuno protivustavno i protivpravno.
    Al koga bole uvo, oni su ti u fazonu daj da mi otmemo sada sta može a posle kako bude. Koliko će ljudi da bude u kanalu zbog njihovog otimanja dok pravda ne bude jednog dana zadovoljena teško je reći. Al njima je to nebitno plus su poslušnici i partijski vojnici koji i nemaju kapacitet da to uopšte razumeju, nego samo klimaju glavom.

    Al to je slika i prilika nas kao zemlje dokle smo stigli i na šta smo spali.

    Pozdrav

  4. Ne treba zaboravirti ni radnike u IT sektiru koji su primali zaradu kao paušalci a de fakto su bili obični radnici. Test samostalnosti postoji još od 2001. godine i definisan je u zakono u prihodu fizičkih lica (to je isti zakon koji kači i frilensere). Tamo je predviđeno, da se preduzetnik koji padne na testu samostalnosti, treba oporezivati kao fizičko lice i pored toga što je novac primio preko agenicije. Ta potraživanja su takođe podlegala kamatama unazad 5 godina.

  5. Have you ever considered creating an e-book or guest authoring on other blogs?
    I have a blog based upon on the same subjects
    you discuss and would love to have you share some stories/information. I know my audience would value your work.
    If you are even remotely interested, feel free to shoot me an e mail.

  6. Hmm is anyone else experiencing problems with the images on this blog loading?
    I’m trying to figure out if its a problem on my end or if it’s the
    blog. Any feedback would be greatly appreciated.

  7. You really make it seem so easy with your presentation but I find this topic to be
    actually something that I think I would never understand.
    It seems too complex and extremely broad for me.
    I’m looking forward for your next post, I’ll try to get the hang
    of it!

  8. Do you mind if I quote a few of your articles as long as I provide
    credit and sources back to your webpage? My blog site is in the exact
    same niche as yours and my visitors would definitely benefit from a lot of
    the information you present here. Please let me
    know if this okay with you. Thanks!

  9. I do accept as true with all the ideas you’ve introduced for
    your post. They’re really convincing and can certainly work.
    Nonetheless, the posts are too brief for newbies.
    May you please lengthen them a bit from subsequent time?
    Thank you for the post.

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *